Reproduktivna toksičnost i efekti endokrinog poremećaja triazolnih fungicida uvijek su bili u fokusu procjene globalnih regulatornih agencija za pesticide. Nakon proglašenja smjernica za procjenu endokrinog poremećaja pesticida i proizvoda za dezinfekciju 2018. godine, regulatorna agencija Evropske unije, koja je krilo industrije, službeno je pokrenula sistematsku procjenu endokrinog poremećaja djelovanja novih pesticida i pesticida koji su ušli ponovna evaluacija.
EU je do sada zabranila brojne triazolne fungicide, kao što je ciprokonazol, zbog mogućih efekata endokrinog poremećaja i jasne reproduktivne toksičnosti. No, u isto vrijeme, novi triazolni fungicid kloflufenkonazol odobrila je Europska unija 2019. godine, čime je prekinuta dugoročna restrikcija bez novih triazolnih fungicida na tržištu. Protiokonazol, popularni proizvod triazola, također je napravio značajan napredak u ponovnoj evaluaciji Evropske unije ove godine. Prvobitno je potvrđeno da nema efekata endokrinog poremećaja. Planirano je da EFSA konačno potvrdi odgovarajući zaključak procjene rizika 30. oktobra ove godine.
Dana 24. augusta 2023., Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) završila je recenziju izvještaja o ponovnoj procjeni rizika metkonazola i objavila zaključak procjene. Rezultati su pokazali da u procjeni zdravlja ljudi, ekoloških neciljanih organizama i uticaja metkonazola na životnu sredinu nisu identifikovana kritična područja zabrinutosti. U isto vrijeme, nije utvrđeno da metkonazol ima potencijalne efekte endokrinog poremećaja na ljude i neciljne organizme u okolišu.
Metkonazol je obično mješavina cis i trans izomera, od kojih oba imaju baktericidno djelovanje, ali cis oblik je aktivniji od trans oblika. Mehanizam djelovanja je isti kao i kod ostalih triazolnih fungicida. On je inhibitor C-14 demetilacije u biosintezi ergosterola (FRAC: 3). On inhibira produžavanje hifa patogenih gljiva i sprečava da patogene spore uđu u tkiva useva.
Metkonazol je sistemski fungicid širokog spektra odlične aktivnosti. Uglavnom se koristi za prevenciju i suzbijanje Septoria, Fusarium paniculata i lisne rđe kod pšenice, patuljaste rđe i pepelnice kod ječma, te krunske rđe kod ovsa.
Evropska unija je potvrdila efikasnost metkonazola u smislu sterilizacije i regulacije rasta biljaka, a zatim je evaluirala metkonazol sa aspekta zdravlja ljudi, ekoloških neciljanih organizama i uticaja na životnu sredinu, a rezultati su sledeći:
01. Kada se metkonazol koristi u sjemenu uljane repice, rizik od izloženosti prolaznika i djece koja žive u njemu je veći nego kod korisnika.
02. Procijenjeni ostaci metabolita srodnih metkonazolu ne prelaze toksikološku referentnu vrijednost.
03. U svim reprezentativnim upotrebama, rizik od metkonazola za ptice, divlje sisare, pčele, neciljane člankonošce, kišne gliste, mikroorganizme u tlu, neciljane kopnene biljke i organizme za tretman otpadnih voda je nizak.
04. Metkonazol ne ispunjava kriterijume za identifikaciju endokrinih disruptora kod ljudi i neciljanih organizama iz životne sredine (odnosno, nije endokrini disruptor).
Osim toga, EFSA je u svom zaključku pokazala da još uvijek postoje neke praznine u podacima, što rezultira procjenom rizika vode za piće i odgovarajućih stanovnika koja još nije završena.
Naknadni koraci pregleda
U sljedećem koraku, Europska komisija (EK) će analizirati zaključke EFSA-e i izvještaj o ponovnoj evaluaciji (RAR), te će dostaviti izvještaj o ponovnoj evaluaciji i nacrt propisa državama članicama da preporuče produženje ili neproduženje odobrenja metkonazola. Predstavnici zemalja članica EU će potom glasati o nacrtu uredbe na Stalnom komitetu za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje (SCoPAFF).
Izvor: AgroPages
